CompleteMyspace.com Codes
<
CompleteMyspace.com only the best Myspace Layouts!

Click here for Myspace Layouts
****fizikaaa***
   

****fizikaaa***

"Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, čak ako to od vas i država traži."

15.06.2010.

RASPUST

eeeee narode , raspust nam poceo....
napokoon ...
Moram reci da sam zadovoljna nasim radom  na casu fizike :)
naucili smo dosta toga ...
iiiii moram priznati da nisam znala koristiti subler, nisam imala priliku da ga koristim , sve dok nismo uradili vjezbu..
lajkaaaam ovaj nacin ucenja .. :)
pozz svima i lijepo se provedite na raspustu :D

13.05.2010.

laboratorijeske vjezbe.. nasi utisci :D

Eh moj narode...
 Sto se tice laboratorijskih vjezbi iz fizike , mogu reci da mi se jako svidjelo ( bez zezancije ).
Svidjelo mi se to sto su ucenici jedni drugima pomagali oko vjezbi,  i to sto  smo kao kolektiv dobro suradjivali, i naravno svidjelo mi se to sto mi nije bilo nimalo dosadno, i sto su mi casovi fizike brzo prolazili, za razliku od predhodnih casova...
Samo...
jedina vjezba koju do sada nisam imala priliku da uradim , ( iz vamo nekih razloga :D ), je -optika - , ali sam od drugih cula da je jako teska vjezba, zato,  nemojte da kazete da se nisam raspitivala ( o fizici ) ;) ...
Vjezba koja mi je bila manje zanimljivija od drugih je mjerenje pocetne brzine djecijeg autica , nezz sto , ali samo znam da me je taj autic kostao glave  :S...
Sto se tice drugih vjezbi , koje smo do sada ja i  moja Ninocka uspjele da uradimo, super su :D

01.04.2010.

Toplotno zračenje i crno tijelo

-Toplotno zračenje predstavlja prenosenje toplote s jednog tijela na drugo bez ucestvovanja materije. 

Sunce emituje svoje toplotne zrake, a da se pri tom ne zagrijava prazan svemirski  prostor.

Pri zracenju se dogadja odavanje energije u obliku elektromagnetnih oscilacija.

 

.Tijelo koje upija (ništa ne odbija, zato je crno) svo zracenje  koje pada na njega.

Idealno crno tijelo ne postoji, a najbliža aproksimacija koju je moguće izvesti u laboratoriju je u obliku iznutra pocrnjene šuplje kugle  s otvorom, u kojoj na unutrašnjim stijenkama nastaje višestruka refleksija i apsorpcija elektromagnetnog zracenja.

Kugla mora biti s uniformnom  temperaturom.
Iz šupljine takvog tijela praktički može izaći samo neznatan dio primljenog zračenja. Intenzitet zračenja idealnog crnog tijela ovisi samo o temperaturi tijela i moguće ga je predvidjeti pomoću kvantne mehanike…


 

01.04.2010.

ADIJABATSKI PROCESI

termodinamici  adijabatski proces  je proces u kojem nema prijenosa topline  prema ili iz fluida.

 Naziv "adijabatski" doslovno označuje odsutnost prijenosa topline.

Npr.  adijabatska granica je granica koja je nepropusna za prijenos topline i za sustav se kaže da je adijabatski (ili toplinski) izoliran - izolacijski zid aproksimira adijabatsku granicu. 

Drugi je primjer temperatura adijabatskog plamena, koja predstavlja temperaturu koju bi dosegao plamen u odsutnosti gubitka topline prema okolini.

Adijabatski proces koji je reverzibilan se također zove izentropičkim procesom.


 

 

02.03.2010.

TERMODINAMICKI PROCESI

Promjena stanja pri v=const.

(IZOHORA)

-Izohorni proces karakterise dv=0 ili v=const.

-Dobiva se dovodjenjem, ili odvodjenjem

topline plinu koji se nalazi u cilindru s

nepokretnim stapom, ili u spremniku s

nepokretnim stapom.

Promjena stanja pri p=const.

(IZOBARA)

-Karakteristika izobarnog procesa je dp=0 ili

p=const.

Moze se ostvariti u cilindru unutar

kojeg se stap krece bez trenja, a tlak na

unutarnju stranu stapa uvijek je jednak

tlaku okoline s vanjske strane.

-Promjenom temperature u izobarnom

procesu znaci i adekvatnu promjenu

unutarnje energije.

mjena stanja pri T=const.

(IZOTERMA)

-Izotermni termodinamicki proces karakterizira

T=const., ili dT=0.

Moze se dobiti npr. u cilindru

stapnog toplinskig stroja djelovanjem vanjskih

utjecaja, ali tako da temperatura ostane

nepromijenjena, tj. bez promjene unutarnje

energije idealnog plina.

-Idealno promatrano, izoterma se moze odvijati

povratno.

Uvjet da se to ostvari, je dovodjenje

topline radnom mediju iz okoline, jednake

temperature s temperaturom radnog medija.

 

 

Izotermni, izobarni, izhorni i adijabastki proces

 

Izobarni, izohorni, izotermni i adijabatski proces u p,V dijagramu

 

 

Adijabata

 

Adijabata u p,V dijagramu

 

Promjena stanja pri q=0

(ADIJABATA)

-Proces adijabate karakterizira q=0 i dq=0.

 Tijekom adijabatske promjene stanja nema razmjene

topline s okolinom.

Moze biti ostvaren npr. na

idealnom plinu zatvorenom u potpuno izolirani

cilindar (neprolazan za toplinu), a izmjenom

vanjskog rada tom plinu.

-Uvjet q=0 je potreban, ali ne i dovoljan za

adijabatsku promjenu.

-Ako se neki proces odvija adijabatski, ali u trajnoj

unutra.njoj ravnote.i (povratno), onda se takav

proces zove izentropski (ds=0). Dakle, izentropa je

povratna adijabata.

14.02.2010.

PROBIJANJE ZVUCNOG ZIDA

-Probijanje zvucnog zida je trenutak kada avion  dostize i prelazi brzinu zvuka.

-Prasak koji promatraci cuju kada u njihovoj blizini prodje avion  ili neko drugo vozilo nije povezan s tim trenukom, već se prasak cuje i kada vozilo odnosno avion putuje bilo kojom vecom brzinom od brzine zvuka..


 

 

 

Zvucni udar kojeg proizvodi avion  pri brzini od M=2,92 (dakle, 2,92 brzine zuka), izracunat iz kuta stozca od 20°.

Promatrac cuje udar kada ga dosegne rub stozca udarnog vala kojeg proizvodi avion ..

 

POJAM ZVUKA

 

Zvuk zapravo predstavlja slijedno zgusnjavanje i prorjedjivanje medija - u ovom slučaju zraka.. Brzina prostiranja zvuka je razlicita ovisno od medija, a za zrak se uzima da iznosi 341 m/s ili 1227,6 km/h u uvjetima medjunarodne standardne atmosfere .

 

.

31.01.2010.

TALASI

-Talas je deformacija koja se periodicno siri u vremenu i prostoru.

-Talasi prenose energiju kroz prostor bez protoka cestica sredine tj. (ne postoji prenos mase noseceg medijuma):

 cestice sredine samo osciluju oko svojih ravnoteznih polozaja.

- Dok mehanicki talas zahtijeva prisustvo sredine (koja na deformacije reaguje elasticnim silama), elektromagnetni talasi se prostiru i kroz vakum

 

-Pri sirenju talasa cestice sredstva ostaju na svojim mjestima i osciliraju oko ravnoteznog polozaja, siri se samo stanje oscilovanja odnosno prenosi se energija  izvora talasa…

 

MEHANICKI TALASI

http://www.blogger.ba/slike/113324.2367104.jpg

…Ako se na jednom mjestu elasticne sredine
(cvrste,tecne ili plinovite) izazovu oscilacije njenih cestica,tada ce se
zbog medjudjelovanja cestica osciliranje siriti kroz sredinu nekom brzinom v... 
-Proces prostiranja oscilascija u prostoru naziva se val ili talas...
-Talas ne prenosi cestice sredine u kojoj se prostire, one same vrse osciliranje oko ravnoteznih polozaja..
Mehanicke talase dijelimo  na:

 

-   Transverzalni –talasi cije cestice sredstva osciluju okomito na smjersirenja talasa (npr. talas na uzetu).

Ravan transverzalni talas

Transverzalni talas (cilindričan ili sferni)


http://www.widex.com.ba/images/uho.jpg-Longitudinalni –talasi cije  cestice osciluju u smjeru sirenja talasa (npr. Zvucni talasi ).


Elektromagnetni talasi


-Elektromagnetni talasi  su  talasi koji se prostiru kroz vakum i krecu se brzinom svjetlosti.

-Elektromagnetnim talasima se bavio Dzejms Maxvel dok je pokušavao da objasni efekte indukcije električne struje u magnetskim poljima i obrnuto…

-Elektromagnetni talasi su nosioci energije i oni su skloni velikom zracenju...

-Elektromagnetski spektar predstavlja pregled svih zračenja po dužini talasa ili frekvenciji.

 

-Svi talasi prenose energiju kroz prostor. Elektromagnetni talasi prenose specijalni oblik energije koji se opstim imenom naziva zracenje..

- Primjeri ove energije su svjetlosni talasi, radio-talasi, mikrotalasi i X-zraci (rentgen).

-Ona može da se prostire i kroz vakuum, gdje nema nikakve materije.

-Svi elektromagnetni talasi, ukljucujuci i svjetlost, putuju kroz vakuum brzinom od

 300 000 kilometara u sekundi.

 

http://www.home-edu.ru/user/f/00000951/biograf/pic/maxvell.jpgMaxwelova teorija

....je teorija koja govori o elektromagnetnim talasima kooji po toj teoriji nastaju uzajamnim djelovanjem magnetnog i elektricnog polja...
-Maxwelove jednacine  temeljni su zakoni svih elektricnih i magnetskih pojava.
-Heinrich  Hertz   je 1888.god. eksperimentalno dokazao ispravnost svojih teorija,i samim tim se uz Newtona,te Einsteina svrstao među tri najveća mislioca u povijest fizike.
-Maxwellovejednacine
 govore o zavisnosti elektricnog, te magnetnog polja o naboju i struji..

 



13.12.2009.

osilacije ...

-Oscilacije su promjene intenziteta neke veličine u odnosu na zadatu referentnu vrijednost, kod kojih se intenzitet mijenja naizmjenično iznad i ispod referentne vrijednosti.

 

HARMONIJSKE OSCILACIJE


Pojave kao sto su obilazak Zemlje oko Sunca, noc i dan, kretanje klatna sata, zatim  plima i oseka mogu se nazvati zajednickim imenom-periodicne pojave.A vrijeme nakon kojeg se pojava ponavlja naziva se period.


Jedno od najprostijih periodicnih kretanja je harmonijsko oscilovanje.

Pojavu harmonijskog oscilatornog kretanja  mozemo razmatrati na primjeru oscilovanja tijela okacenog o oprugu.

Kada je opruga deformisana (istegnuta ili sabijena) na  tijelo djeluje povratna sila, koja je usmjerena prema ravnoteznom polozaju (oznacen horizontalnom linijom).

 

Oscilacije su harmonijske ako je povratna sila, srazmjerna udaljenju tijela od ravnoteznog polozaja:




Oscilovanje kod kojeg nema gubitaka energije zove se nepriguseno.

Realna oscilovanja su prigusena.   

Broj oscilacija u jedinici vremena sa zove frekvencija - n, a Vrijeme trajanja jedne oscilacije zove se period - T. Frekvencija i period povezani su na sljedeci nacin:

Za harmonijsko oscilovanje, nezavisno od vrste oscilatora vazi i sljedeća jednacina:

 

gdje je m - masa tijela koje osciluje

 

PRIGUSENE OSCILACIJE

U realnom svijetu rijetko su prisutne strogo slobodne oscilacije, jer se javljaju razni otpori, kao sto je otpor vazduha i sila trenja. Oscilatorni sistem u kojem ne djeluju otporne sile predstavlja idealan slucaj.

Amplituda ( najveca udaljenost tijela od ravnoteznog polozaja) takvih oscilacija ne mijenja se tokom vremena.

Potencijalna energija bez gubitka prelazi u kineticku energiju i obrnuto.

Kada djeluju sile ''kocenja'' kineticka i potencijalna enerija postepeno se trose na rad protiv njihovog djelovanja.Kao posljedica tog ''rasipanja '' energije, amplituda se postepeno smanjuje i oscilacije prigusuju. Ovakva kretanja nazivaju se prigusene ili gasene oscilacije.

PRINUDNE OSCILACIJE

Oscilacije koje nastaju uz djelovanje spoljasnje periodicne sile nazivaju se prinudne oscilacije.

 

                           F= F0 cos ώ t

 

MATEMATICKO KLATNO


Oscilatorni sistem koji se sastoji od kuglice zanemarljivog volumena koja je objesena i neistezljiv konac zanemarljive mase zovemo MATEMATICKO KLATNO .

Ako se klatno izvede iz ravnoteznog polozaja i pusti, pocinju oscilacije pod djelovanjem sile Zemljine teze i sile zatezanja konca:

F=mg +Fz

http://img19.picoodle.com/img/img19/3/11/30/f_matklm_d350ac0.gif

 

Sila Zemljine teze je unutrasnja  sila sistema kuglica-konac-Zemlja, pa se oscilacije matematickog  klatna mogu smatrati slobodnim oscilacijama.

Period oscilovanja matematickog  klatna zavisi od njegove duzine l i ubrzanja slobodnog pada g, a ne zavisi od njegove mase i amplitude oscilovanja.

 

 

ELEKTROMAGNETNE OSCILACIJE

-Elektricno  kolo koje se sastoji od kondenzatora i solenoida naziva se oscilatorno kolo .

Otvoreno oscilatorno kolo

Otvoreno oscilatorno kolo

Ovakvu vrstu kola mozemo dobiti od zatvorenog ako postepeno razmicemo ploce kondenzatora i smanjujemo njihovu povrsinu, a isto tako istovremeno smanjujemo broj navoja solenoida.I prema tome elek. i magnetno polje zauzimaju sve veci dio prostora.Na kraju dobijemo pravolinijski provodnik odredjenog kapaciteta i induktivnosti.
Ako bismo u tom provodniku izazvali oscilacije, promjenljivo elek. i magnetno polje moglo bi se slobodno siriti kroz prostor.Ovakvo ili slicno oscilatorno kolo nazivamo otpremna ili emisiona antena

10.12.2009.

.....



Slobodne oscilacije....

-to je vrsta oscilovanja koja se odvija pod uticajem neke unutrasnje sile.




ZVUK

-Zvuk predstavlja sve pojave vezane za mehaničke oscilacije čije se frekvencije kreću u granicama osjetljivosti čula sluha.
 -Granica čujnosti nalazi se približno između 20 i 20000 Hz, pri čemu su ove granice individualne i ne treba smatrati da su strogo određene.
-Sve iznad gornje granice je poznati ultrazvuk a ispod donje granice infrazvuk.
-Dakle zvuk je osjećaj koji potiče od mehaničkih oscilacija koje prima uho a registrira mozak.
-Kod životinja ovaj aparat je u okvirnim granicama kao kod čovjeka.


http://zrno.ba/zrno/images/kretanje_tijela_zvuk.jpg
07.12.2009.

MEHANICKE OSCILACIJE

-Osciliranje je gibanje kod kojeg fizikalni sistem iznova prolazi kroz niz stanja.

Kada fizikalni sistem prođe kroz čitav skup tih stanja,onda je izvršio jednu oscilaciju.

U realnim uvjetima fizikalni sistem prepušten sam sebi zbog otpora(trenja) oscilira aperiodički,to jest nastaje gušenje oscilacija.Ako prije prestanka osciliranja sistem nekoliko puta prođe kroz položaj ravnoteže,gušenje je potkritično,ako uspije doći samo do položaja ravnoteže,gušenje je kritično,a ako oscilacije prestanu prije dolaska u položaj ravnoteže,gušenje je natkritično.

 

Oscilator   je svaki fizikalni sistem koji oscilira,odnosno unutar kojeg se dešava osciliranje,tj.kod kojeg jedna ili više fizikalnih veličina mijenja iznos prolazeći iznova kroz niz stanja.

NA SLICI ISPOD PRIKAZANO JE FIZICKO KLATNO PI OSCILACIJI

VRSRE OSCILATORA :

Harmonički oscilator predstavlja materijalna tačka koja harmonički titra oko položaja ravnoteže.

Električni oscilator je elektronički sklop koji služi za stvaranje neprigušenih električnih oscilacija.On radi kao mirujući generator izmjenične energije(napona struje).Frekvencija oscilatora ovisi o vrijednosti ugrađenih zavojnica (L),kondenzatora (C) i otpornika (R).

OSCILATOR SA FAZNIM POMAKOM

 

HARTLEYJEV OSCILATOR

 

MAGNETRON

 

 

ASTABILNI MULTIVIBRATORI

 

http://web.math.hr/nastava/vms/vjezbe1.gif

http://web.math.hr/nastava/vms/movie1.gif

http://www.educaline.co.rs/slike/fizika/U-21110.jpgAPARATURA ZA DEMONSTRACIJU SVOJSTAVA MEHANIČKIH OSCILACIJA (harmonijske,prinudne)



http://svezak.on.neobee.net/jednac.gif

 

 

15.11.2009.

Energija

Fizicka velicina koja karakterise sposobnost tijela ili sistema da izvrse rad naziva se energijom.

S tim u vezi rad se definise kao proces kojim se vrsi prenosenje energije tijelima.

∆E=Ef-Et=A

 
-Energija je velicina koja karakterise stanje tijela, dok je rad velicina koja karakterise promjenu tog stanja.


TEOREMA O RADU I ENERGIJI
-Kada spoljasnja sila F vrsi rad A nad nekim tijelom , njegova kineticka energija Ek se mijenja, a ta promjena je upravo jednaka radu.
-Rad A sile F na promjenu nekog tijela je razlika izmedju pocetne i krajnje kineticke energije Ek tijela.

A=Ek2-Ek1=mv22 /2= mv12 /2

KINETICKA ENERGIJA

http://www.mojaenergija.hr/var/me/storage/images-versioned/1975/7-eng-GB/16_energija_vjetra2_large.jpg

Kinetička energija je rad koji treba uložiti da bi se tijelo iz mirovanja ubrzalo do neke brzine. Tijelo mase m koje se giba brzinom v ima kinetičku energiju:

E_k=\frac{mv^2}{2}

-ovo vrijedi samo za brzine mnogo manje od brzine svjetlosti

Mjerna jedinica za kinetičku energiju je džul(J):

[Ek] = J = N· m = kg · m2 · s-2

http://appono.hr/images/uploads/vjetrenjace-01.gif

Vjetrenjača je zračna turbina koja pretvara kinetičku energiju strujanja vjetra u tehnološki iskoristiv mehanički rad odnosno električnu energiju. Osnovna svrha vjetrovne turbine je proizvodnja električne energije koju smo dobili konverzijom kinetičke energije vjetra.

Za mjeru ove energije upotrebljavamo termin kilovat sat (kWh)



POTENCIJALNA ENERGIJA

je energija koja posjeduje tijelo mase m kada se nalazi u gravitacionom polju drugog tijela.

Gravitacijska potencijalna energija
je energija koja posjeduje tijelo mase m kada se nalazi u gravitacionom polju drugog tijela

Ep=mgh.

 
15.11.2009.

RAD

-Ako na tijelo djeluje sila konstantnog intenziteta, pravca i smjera, rad te sile je proizvod pređenog puta tijela  i komponente sile paralelne sa putem ( tzv. aktivna komponenta sile).
 
A=F∙s
F= const


Rad je skalarna velicina, skalarni proizvod vektora sile F i puta s kojeg tijelo pri tome  prelazi.Jedinica za rad je dzul [(Ј)]
J=Nm

Rad je djelovanje sile na putu.

F – sila
 s - prijeđeni put
 
ά- kut između smjera gibanja i smjera djelovanja sile

W=Fs cosα

 

Ako sila djeluje u smjeru gibanja, kut

α=0  pa je rad W=Fs.

 

graficki prikazan rad

Rad je jednak površini ispod krivulje.


-Ako na tijelo djeluje sila pod ostrim(tupim) uglom u odnosu na pravac duz kog se krece tijelo, rad sile je pozitivan( negativan ).


-Ako sila djeluje  pod pravim uglom u odnosu na pravac kretanja ili ako tijeo miruje, rad sile je jednak nuli.
29.10.2009.

MOMENT INERCIJE

Moment inercije ili moment tromosti mjera je tromosti  za kruzno gibanje. Može se reći da je moment inercije rotacijska analogija mase.
 Što je moment inercije nekog tijela veći to ga je teže pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju.
Međutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veličina; on ovisi o osi oko koje se dešava rotacija tijela. Matematička definicija momenta inercije materijalne točke mase ma je:
J_a=mr^2\,  
gdje je r udaljenost te točke od osi rotacije. Mjerna jedinica za moment inercije je kg.


Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu os:
J_a=\sum_{i=1}^{N} m_i{r_i}^2
Ovo je nepraktičan izraz za neko kontinuirano tijelo za koji bi trebalo znati točan broj i položaj svih čestica. Umjesto toga integriraju se momenati inercije svih diferencijalnih masa dm:

J_a=\int r^2dm=\int r^2\rho dV
Uz pretpostavku da je gustoca
tijela ρ po cijelom volumenu jednaka, dobivamo:
J_a=\rho\int r^2dV=\rho\iiint r^2dxdydz
za neku os

25.10.2009.

KINEMATIKA ROTACIJE

     -Tijelo kojemu za vrijeme gibanja dvije točke miruju može se gibati jednino rotacijski. Ove dvije točke ne moraju biti dio tijela nego mogu na posredan način biti vezane uz tijelo. U svakom slučaju ako ove dvije točke miruju tada i sve točke na pravcu kojeg definiraju točke također miruju. Taj se pravac tada naziva os rotacije

  Sve ostale točke tijela u gibanju opisuju kružne putanje s središtem sa središtem na osi rotacije. Očito je da su sve ovo koncentrične kružnice koje leže u istoj ili paralelnim ravninama kojima je normala os rotacije.

 Mnogi se dijelovi mehanizama i strojeva gibaju na opisani način: rotori motora, ručice mehanizama, zupčanici, remenice, bubnjevi i slično. Ovo je jedno od najčešćih gibanja u tehnici.

 Prema definiciji gibanja os rotacije ne mora obvezno prolaziti kroz tijelo, a da se pri tom ipak radi o rotacijskom gibanju. Može se zamisliti jedna lopatica neke turbine. Ovdje će lopatica rotirati oko osi rotacije z ako joj dvije točke A i B stvarno ili zamišljeno vezano uz lopaticu miruju. Sve točke lopatice imaju kružne putanje s centrom u osi rotacije z.

 http://www.sfsb.hr/ksk/statika/kinematika/B3_kinematika-krutog-tijela/mot_meh_poloide.gif

Ravninsko se gibanje nekog tijela, npr. ojnice motornog mehanizma, može predočiti kao KOTRLJANJE bez klizanja pomične poloide ojnice po nepomičnoj poloidi.

Točka  predstavlja za pomičnu poloidu (žuto) trenutni pol brzina te za nepomičnu poloidu (plavo-zelena) trenutno središte rotacije.

Točka se uvijek nalazi u sjecištu okomica na pravce brzina dviju točaka tijela, npr. A i B.

PRIKAZ ROTACIONOG KRETANJA
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/09/Torque_animation.gif
25.10.2009.

KINEMATIKA

Kinematika je grana mehanike koja proucava  gibanja materijalnih tijela i povezuje polozaje tijela sa vremenom , ne analizirajuci uzroke zbog kojih ta gibanja nastaju.
Kinematika je geometrija gibanja.
Ne uzima u obzir:
-masu tijela-m
-silu F, koja uzrokuje gibanje


RELATIVNO GIBANJE:
\mathbf{}r_{A/O} = r_{B/O} + r_{A/B}

ROTIRAJUI OKVIR  
\frac{dr(t)}{dt}|_{X,Y,Z} = \frac{dr(t)}{dt}|_{x,y,z} + \omega \times r(t)



Gdje je r(t) radijvektor, tj. zakon puta; X,Y,Z nepomični koordinatni sistem; x,y,z je rotirajući koordinatni sistem; dok je   ω brzina rotacije ili kutna brzina.

Kinematičke konstante


Kotrljanje bez klizanja

 v_G(t) = \omega \times r_{G/O}

Zupčanici i diskovi (bez klizanja )

\mathbf{}r_1 \omega_1 = r_2 \omega_2

16.10.2009.

DRUGA KOSMICKA BRZINA

-Tijela lansirana brzinom od 11,2 km/s,velikom brzinom potrebnom da se tijelo "isčupa" iz gravitacionog polja,prelaze iz gravitacinog polja u svemir i postaju pratioci Sunca,nosena svojom inercijom,bez uticaja mase tijela.

Brzina se naziva i paraboličkom zato što se objekti sa tom brzinom kreću po paraboli.
-to  je najmanja brzina koju je potrebno dati objektu (čija masa je zanemarljiva u odnosu na masu planete od koje odlazi) da bi objekt napustio gravitaciono polje planete.


Zakon očuvanja energije:

\frac{mv_2^2}{2}-\frac{GmM}{R}=0

gdje slijeva stoji kineticka i potencijalna energija.

Ovdje je m — masa tijela,

M — masa planete, R — radijus planete,

G — gravitaciona konstanta,

v2 — druga kosmička brzina.


Rješavajući po v2, dobijamo:

v_2=\sqrt{2G\frac{M}{R}}

Između prve i druge kosmičke brzine postoji jednostavan odnos:

v_2=\sqrt{2}v_1

Kvadrat brzine oslobađanja je jednak dvostrukom njutnovskom potencijalu u početnoj tački (naprimjer na površini planete):

v_2^2=2\Phi=2\frac{GM}{R}
Druga kosmička brzina (brzina oslobađanja) na površini nekih nebeskih tijela
Nebesko tijelo Masa (u odnosu na masu Zemlje) Druga kosmička brzina, Km/s Nebesko tijelo Masa (u odnosu na masu Zemlje) Druga kosmička brzina, Km/s
Merkur 0.055 4.3 Saturn 95.3 36.0
Venera 0.82 10.22 Uran 14.5 22.0
Zemlja 1 11.2 Neptun 17.5 24.0
Mars 0.108 5.0 Mjesec 0.0123 2.4
Jupiter 318.3 61.0 Sunce 333000 617.7
16.10.2009.

PRVA KOSMICKA BRZINA

Prva kosmička brzina je brzina koju je potrebno dati objektu, zanemarujući otpor vazduha  tako da objekt može ostati u kružnoj orbiti s radijusom jednakim rdijusu planete.

-Brzina od 7,9 km/s potrebna da se tijelo okreće oko Zemlje u njenom gravitacionom polju.Otprilike, kao kada bi Zemlja bila savršena lopta, bez planina i dolina,a mi pustimo raketu na dva metra visine....

takođe to je najmanja brzina pri kojoj objekt ostaje u kružnoj orbiti tangencijalnoj na površinu planete a da ne padne na nju.

m\frac{v_1^2}{R}=G\frac{Mm}{R^2};

        v_1=\sqrt{G\frac{M}{R}};

 m — masa objekta

M — masa planete

G — gravitaciona konstanta (6,67259·10−11 m³·Kg−1·s−2), 

v1 prva kosmicka brzina

R — radijus planete.

Na Zemlji, M = 5,97·1024  Kg, R = 6 378 000  m), nalazimo

v_1\approx\,\! 7,9 Km/s

Prvu kosmičku brzinu je moguće odrediti i iz ubrzanja slobodnog pada: g = GM/R², i dobijamo

v_1=\sqrt{gR}
11.10.2009.

KRETANJE U ZEMLJINOM GRAVITACIONO POLJU

lavica.fesb.hr/mat2/Java/Pad.html    -NESTO ZA SLOBODAN PAD
 
SLOBODAN PADkretanje u gravitacionom polju koje tijelo vrsi bez pocetne brzine.

Kao iznos ubrzanje uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi g=9,81 m/s2

S1=?     t=1s    s1 =1/2g12

S2=?     t=2s    s2= 1/2g22

S3=?    t=3s    s3= 1/2g32

 

 

s1:s2:s3......=1 2:2 2:3 2

 

Za 1s, s1=s1 =1/2 g12

Za 2s, s2=s2=s2-s1=4/2 g-1/2 g= 3/2 g

Za 3s, s3=s3=s3-s2=9/2 g-4/2 g= 5/2 g

 

Za 4s, s4=s4=s4-s3=....7/2g

 

S1, S2, S3, S4...=1:3:5:7:9:11

 

 

S1, S2, S3, S4...=1:3:5:7:9:11

HITAC- kretanje u ZGP sa pocetnom brzinom

Slobodan pad  

v=g∙t

H=1/2g∙t2

 

 

2H=g∙t2

t2 =2H/g

 

t=√2H/g

 

HITAC NANIZE

 

 

 

 

 

 

Hitac naniže je kretanje tijela bačenog vertikalno naniže. 

Na tijelo djeluje sila Zemljine teže u smjeru kretanja,pa tijelo dobija ubrzanje a= g = 9,81 m/s2.

Zanemaren je otpor zraka i zavisnost g od položaja na Zemlji.

Kretanje tijela je ravnomjerno ubrzano po pravcu sa početnom brzinom.

Brzina koju ima tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanja(u tom trenutku v=v0),iznosi:

                                          v = v0+gt

Pređeni put za to vrijeme jednak je:

                                          s = v0t+(gt2)/2

Kada je tijelo na rastojanju s od tačke izbacivanja njegova brzina je

                                          v = √( v02+2gs).

 

 

HITAC UVIS

 

Hitac uvis je kretanje tijela bačenog vertikalno naviše.

Tijelo se kreće jednako usporeno po pravcu sa usporenjem g=9,81 m/s2,brzina mu se smanjuje dok se ne zaustavi na visini h i ne počne slobodno padati.

I ovdje je zanemaren otpor zraka i zavisnost g od položaja na Zemlji.

Vrijede formule za jednako usporeno kretanje pa  brzina koju ima tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanja  iznosi:

                                                       v = v0- gt

a visina na kojoj se nađe tijelo nakon vremena t od trenutka izbacivanja je.

                                                 h = v0t-(gt2)/2.

Vrijeme penjanja odgovara vremenu zaustavljanja  pa iz v=0 slijedi:

                                              tp= v0/g.

Nakon tog vremena tijelo pod djelovanjem Zemljine teže slobodno pada.

U svakoj tački putanje kod hica uvis na istoj visini tijelo se nađe dva puta:dok se penje i kada slobodno pada.

Maksimalna visina koju postigne tijelo odgovara pređenom putu tijela do zaustavljanja

                                            hmax =  v02/2g.

Brzina koju ima tijelo na visini h iznad mjesta izbacivanja je:

                                            v = + - √( v02+2gh),

znak (+) se uzima ako je vektor brzine orijentiran naviše,znak (-) ako je orijentiran naniže.

HORIZONTALNI HITAC

Horizontalan hitac je kretanje tijela koje je izbačeno početnom brzinom v0  u horizontalnom pravcu.

Tako se kreće tijelo ispušteno iz aviona koji leti horizontalno.U sistemu referencije vezanom za Zemlju tijelo tada ima početnu brzinu jednaku brzini aviona.

eksperiment:

Sa visine h pustimo metalnu kuglicu da slobodno pada i istovremeno iz iste tačke bacimo drugu kuglicu u horizontalnom pravcu brzinom v0.Obje kuglice istovremeno padnu na pod ,što možemo utvrditi slušanjem(čuje se jedan zvuk a ne dva).

                                                            

Za vrijeme t pređeni putevi po horizontali(pravac x-ose) i po vertikali(y-ose) bit će:

                             x = v0t  ,   y =  (gt2)/2

a komponente brzine bit će:

                              vx=v0 ,   vy=gt.

Vektor ukupne brzine ima intenzitet

                                 v = √( v02+(gt)2).

Domet horizontalnog hica je put x koji je pređen u istom vremenskom intervalu koji je potreban za slobodan pad tijela.On zavisi o početnoj brzini v0 u horizontalnom pravcu i o početnoj visini h.

                              

                                x = v0t  ,  h= (gt2)/2.  

 

Iz druge relacije izrazimo t = √(2h/g) i uvrstimo u prvu,dobijamo domet horizontalnog hica:                               

                                      xD= v0 √(2h/g).       


KOSI HITAC

Kosi hitac je složeno gibanje koje se može podijeliti na dva nezavisna gibanja, vertikalno i horizontalno. Dok je komponenta horizontalnog gibanja ista cijelo vrijeme tokom gibanja, vertikalna komponenta se smanjauje za gt zbog gravitacijske sile koja vuće kuglu prema dolje (slobodni pad).

 

SLIKA ISPOD:Tijelo je bačeno u kosom smjeru brzinom v0, Početnu brzinu rastavimo na horizontalnu komponentu v0x i vertikalnu komponentu v0y. Vidite da je os ordinata usmjerena prema gore što je obrnuto od smjera akceleracije sile teže. To treba paziti kad se bude unosilo u formulu. Akceleracija sila teže ne utječe na horizontalnu komponentu. Horizontalna komponenta u bilo kojem trenutku t ostaje nepromjenjena i iznosi

vx = v0x

Zato se u horizontalnom smjeru tijelo giba jednoliko po pravcu brzinom v0x

x = v0xt

U vertikalnom smjeru tijelo se giba stalnom akceleracijom. Na vertikalnu komponentu primjenit ćemo formulu za jednoliko ubrzano gibanje.

v = v0 + at

s = v0 t + ½ at2

v0 je početna brzina pri gibanju duž pravca, a je akceleracija. Za početnu brzinu v0 uvrštavamo vertikalnu komponentu početne brzine. Umjesto s uvest ćemo vertikalnu kordinatu y tijela u trenutku t, a za v uvrstit ćemo vy vertikalnu komponentu brzine u trenutku t, a=-g. Sada dobivamo sljedeće formule:


vy = v0y – gt

y = v0yt – ½gt2

Iz ovih izraza se može izračunati izraz za putanju tijekom kosog hitca. To je parabula ao jednadžba je:



 

HORIZONTALNI HITAC
HORIZONTALNI HITAC


KOSI HITAC
KOSI HITAC


SLOBODAN PAD
SLOBODAN PAD


08.10.2009.

Newtonov zakon gravitacije

Newtonov zakon gravitacije je prirodni zakon koji opisuje pojavu općeg privlačenja među svim tijelima u svemiru.

Smatra se ``najveličanstvenijim poopćenjem koje je ikad učinio ljudski um'': ista ona sila, koja privlači poslovičnu Newtonovu jabuku tlu, održava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim putanjama oko Sunca (a danas je jasno da se to privlačenje prostire i dalje, u međuzvjezdana i međugalaktička prostranstva).

-Pretpostavljajući važenje prvih dvaju Keplerovih zakona, Newton u Principia pokazuje da iz njih slijedi da dva tijela djeluju jedno na drugo silom koja je proporcionalna umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti:

F = G $\displaystyle {\frac{{m_1  m_2}}{{r^2}}}$,
gdje je G = (66, 73$ \pm$0, 03) . 10-12 m3/(kg . s2) tzv. univerzalna gravitacijska konstanta čija je vrijednost eksperimentalno utvrđena.

-Gravitacijska je sila razmjerno slaba (omjer električnog odbijanja i gravitacijskog privlačenja dvaju elektrona je 4, 17 . 1042) -- težina je tijela zamjetna zato što je masa Zemlje velika.

Težina tijela mase m na površini Zemlje bit će T = G $ {\dfrac{{m M}}{{R^2}}}$, gdje je M masa Zemlje, a R njen polumjer;

kako Zemlja nije kugla nego, približno, spljošteni rotacijski elipsoid (tzv. geoid), R, a time i T, ovise o položaju na njenoj površini. Iz T = mg slijedi da je gravitacijsko ubrzanje g = $ {\dfrac{{G M}}{{R^2}}}$; njegova vrijednost varira od g = 9, 781 m/s2 na ekvatoru do g = 9, 833 m/s2 na polovima.

08.10.2009.

GRAVITACIONO POLJE ZMLJE

Gravitaciono polje Zemlje je prostor u kome deluje Zemljina gravitacija
Zemljina gravitacija, koja se označava sa g, predstavlja ubrzanje koje Zemlja saopštava tijelima koja se kreću blizu njene površi.
Jedinica za gravitaciono ubrzanje, prema SI sistemu jedinica, je m/s2.
Prosječna vrijednost gravitacionog ubrzanja je 9.8 m/s2, što znači da bi u uslovima odsustva otpora vazduha bilo koji objekat padao na površinu Zemlje brzinom od 9.8 m/s.

Jačina gravitacionog polja Zemlje, varira u zavisnosti od geografske širine. Prosječna vrijednost gravitacionog ubrzanja na površi Zemlje naziva se normalna vrijednost, i iznosi, prema definiciji, 9.80665 m/s2.

 

 

Sila privlačenja

U svakoj tački Zemljine površi, Zemljina teža Ft, predstavlja rezultantu sile privlačenja mase cijele Zemlje, Fp, i centrifugalne sile, Fc, koja nastaje zbog rotacije Zemlje oko svoje ose:

\vec F_t = \vec F_p + \vec F_c

U poređenju sa silom privlačenja, centrifugalna sila ima mali intenzitet, i nije vezana raspodelom masa u Zemlji. Računa se na osnovu obrasca:

F_c = a_c \cdot m = r \cdot \omega^2 \cdot m

gdje ac predstavlja centrifugalno ubrzanje, m je jedinična masa na površi Zemlje, r je radijus rotacije i ω predstavlja ugaonu brzinu.

Vrijednost centrifugalne sile opada od ekvatora prema polovima. Maksimalnu vrijednost ima na ekvatoru, zbog toga što je tu najveći radijus rotacije (jednak je poluprečniku Zemlje)

 Na polovima, gde je radijus rotacije jednak nuli (zbog toga što se te tačke nalaze na osi rotacije), nema centrifugalne sile, odnosno, vrijednost centrifugalne sile je najmanja i iznosi nula.

Osnovnu komponentu sile teže čini sila privlačenja.

U skladu sa Njutnovim zakonom o privlačenju masa, dvje tačkaste mase m1 i m2, koje se nalaze na rastojanju r, uzajamno se privlače silom čiji je intenzitet:

F_p = K \cdot \frac{m_1 \cdot m_2}{r^2}

gde K predstavlja univerzalnu gravitacionu konstantu, čija je vrijednost 6.673 \cdot 10^{-11} \frac{Nm^2}{kg^2}.

Sila, kojom Zemlja privlači jediničnu masu na svojoj površi, data je formulom:

F_p = K \frac{M}{R^2}

gde je M – masa Zemlje, R – poluprečnik Zemlje.

Tijela, na koja Zemlja djeluje silom teže, dobijaju ubrzanje, koje je brojčano jednako količniku intenziteta sile teže i mase tjela.

Jedinica za ubrzanje u SI sistemu jedinica je \frac{m}{s^2}.



Stariji postovi

****fizikaaa***
<< 06/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

MOJI LINKOVI

Fizika
Fizika (grčki phusis, fysis: priroda) je nauka koja proučava prirodu u najsveobuhvatnijem smislu. Fizičari proučavaju ponašanje i interakcije materije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Najutemeljenije pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike; međutim, i oni su kao i sve druge naučne teorije, samo provizione.

Albert Einstein
Njegovo glavno djelo je teorija relativiteta koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. Osim te teorije fizici je dao i druge vrlo važne priloge. Tako je 1905. uveo hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima tj. pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i kao roj čestica kada se trebaju objasniti neke pojave, napose fotoefekt. Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju. Za radove na polju kvantne teorije dodijeljena mu je 1921. Nobelova nagrada. Razvio je teoriju fizičkog polja tražeći vezu među gravitacijskim i elektromagnetskim poljem.

Isaac Newton
Isaac Newton prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji. Trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao. Ustvrdio je da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelome svemiru. Newton je također unaprijedio poznate zakone gibanja i otkrio da je bijelo svjetlo sastavljeno od boja spektra (duginih boja). Postavio je temelj modernoj astronomiji, posebice 1668., izumom reflektorskog teleskopa.
Godine 1687. Newton je napisao Philosophiae naturalis principia mathematica (Matematička načela prirodne filozofije). To je djelo izmijenilo pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea Galileja i Johannesa Keplera u jednu teoriju gravitacije te je uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.
Jedinica za težinu, njutn, nazvana je njemu u čast.

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
27849

Powered by Blogger.ba

Click here to get your own poll!
Je li blog ok ? :) :) :)
da
ne

View Results or Myspace Layouts